Glasilo Saveza udruženja građana oštećenog sluha i govora BiH

 

 MOSTOVI BROJ 4

 

 MOSTOVI BROJ 5

 

 MOSTOVI BROJ 6

Sadržaj

Saradnici u ovom broju

 MOSTOVI BROJ 7

 MOSTOVI BROJ 8/9

 MOSTOVI BROJ 10

 

 

 

 

OŠTEĆENJE SLUHA KOD DJECE

 

Oštećenje sluha kod djece se javlja češće nego što biste vjerovali. Od 1000 novorođenčadi njih 2 do 3 će trebati tretman za osobe sa oštećenim sluhom. Najčešće se taj nedostatak otkrije tek u drugoj ili trećoj godini života. To znači da se centralni audiotorni putevi, koji sazrijevaju u potpunosti poslije samog rođenja, aktiviraju nedovoljno. Ozbiljna posljedica toga je da dijete  ne može razvitit sposobnost da čuje i govori u potpunosti i smetnje u razvoju tog djeteta su neizbježne. 

Ukoliko takvo stanje djeteta otkrijemo na vrijeme, zahvaljujući modernoj tehnologiji današnjice, može se postići i osigurati da dijete starta dobro u životu uprkos tom hendikepu.

 

Otkrivanje oštećenja sluha

Čak i nerođeno dijete u majčinoj utrobi prima zvuke iz vanjskog svijeta i već reaguje na ono što čuje počevši od 24 nedjelje trudnoće. Ali ipak audiotorni putevi sazrijevaju i kompletno formiraju izgled tek po rođenju i ovaj proces je podstican akustičnom (zvučnom) stimulacijom.

Primanje tih zvučnih signala je neizmjerno važno ne samo za fiziološko sazrijevanje djeteta, nego i za razvoj govora. U početnoj, takozvanoj  fazi gukanja, sva djeca svijeta ispoljavaju otprilike fonetički iste govorne izraze. Nakon toga, u starosti od četiri do šest mjeseci,  djetetovo čulo sluha doprinosi daljnjem razvoju govora. Drugim riječima, u ovom periodu djeca postaju svjesna vlastitog glasa i poigravaju se govorom. Ukoliko dijete nema čulo sluha, ubrzo će izgubiti interes probanja različitih glasova dok na kraju ne prestane sasvim brbljati, otprilike u drugoj polovini prve godine.

Roditelji se obraćaju djeci od momenta rođenja i mada beba ne razumije značenje riječi, ona čuje, i majčin ili očev glas znači za nju osjećaj sigurnosti i bliskosti. Ova emocionalno-akustična komunikacija se kasnije povećava. Dijete iskusi pohvalu, odobravanje ili ukor kroz glas roditelja čak i prije nego nauči da govori. Ove poruke su od velike važnosti za rani socijalni odgoj i za razvijanje djetetove ličnosti.

Zbog svega navedenog, veoma je važno rano otkriti i tretirati oštećenje sluha malog djeteta, i to što je moguće ranije.

 

Uzroci oštećenja sluha

Uzroci oštećenja sluha su različiti. Visoko-rizične trudnoće, različite infekcije u vrijeme trudnoće, kao i uzimanje nekih lijekova ili čak alkohola i droge u trudnoći su glavni uzroci dječije gluhoće. Rjeđi poznati uzroci oštećenja sluha kod novorođenčadi su nasljedni, malformacije ili dječiji meningitis.

Rizični faktori koji mogu imati uticaj prije, za vrijeme ili neposredno nakon poroda su:

  • Tjelesna težina novorođenčeta ispod 1.500 grama ili porod prije 32. sedmice trudnoće

  • Manjak kisika ili trenutan prestanak rada respiratornih organa

  • Mehaničke ozljede pri rođenju.

Kod otprilike 50 % gluhe i nagluhe djece, oštećenje sluha se desi tek nakon rođenja, npr:

  • Bebe i mala djeca oboljela od bakterijskog meningitisa ili encefalitisa

  • Poslije ozbiljnog slučaja oboljenja ospica ili zaušnjaka

  • Poslije neke nesreće

  • Poslije hemoterapije

  • Poslije hroničnih infekcija uha

  • Djeca koja pate od određenih sindroma (npr. Mebius sindrom, kongenitalni višestruki artrogriposis itd.)

Moguće je očekivati oštećenje sluha i kod slijedećih slučajeva:

  • Djeca sa manjim ili ozbiljnim upalama uha

  • Djeca koja se ističu reduciranom pokretljivošću usta ili su izložena povečanom lučenju pljuvačke a da uzrok nije izrastanje zuba

  • Djeca sa cerebralnim motornim poremećajem

  • Djeca kod koje se nije uopšte razvio govor ili koja ga ne razvijaju dalje

  • Djeca koja ispoljavaju nenormalno ponašanje (npr. koja su suviše glasna, agresivna ili naprotiv, totalno nečujna).

 

Vrste oštećenja sluha

Sposobnost čujnosti je uvijek smanjena ukoliko je jedan ili više elemenata duž puta iz vanjskog uha pa do mozga oštećen. Razlikujemo dva osnovna tipa:

  • Konduktivno oštećenje sluha kao posljedica poremećene provodljivosti zvuka u audiotornom kanalu, u srednjem uhu ili dijelu uha zvanom ovalni prozor.  Ovo se oštećenje odnosi na oko 5-10% od svih oštećenja i često se rješava operativnim putem.

  • Oštećenje sluha unutrašnjeg uha kod kojeg su stimuli-ćelije oštećene ili nedostaju, tako da se zvučni stimulans ne može pretvarati u nervni podražaj koji  dalje prenosi podražaj do mozga. Tada se oštećenje uglavnom tretira slušnim aparatima. U slučaju bezuspješnog pokušaja sa slušnim aparatima ili potpune gluhoće, treba razmotriti i mogućnost ugradnje kohlearnog implanta (umjetne pužnice).

 

Da li moje dijete slabo čuje?

           Neka djeca koja imaju blaža ili srednja oštećenja nisu sumnjiva jer mogu veoma dobro kompenzirati svoj nedostatak.  U ovakvim slučajevima se može desiti da se nagluhost ne otkrije u prvim godinama života. Pažljivo posmatranje djeteta od strane roditelja u svim njegovim fazama razvoja, igra centralnu ulogu u ranom otkrivanju oštećenja sluha.

 

Normalne reakcije na zvuk kod beba i male djece: 

Starost u mjescima

Očekivana reakcija

Rođenje -

3 mjeseca

Mirna, usnula beba se budi zbog iznenadne buke. Umiruje se na majčin glas, guguće i smije se.

3 - 6 mjeseci

Dijete miče oči i okreće glavu u potrazi za izvorom zvukova, reaguje na glas majke, javlja se različitim zvucima brbljanja, mijenjajući visinu tona svoga glasa. Voli igračke koje zvekeću i prave razne zvukove. Dijete je svjesno svog okruženja i prati osobe i događanja.

6 - 10 mjeseci

Dijete se u potpunosti okreće u potrazi za izvorom zvuka van svog vidokruga. Reaguje na svoje ime, zvonjenje telefona i glasove ljudi, pa i u bučnoj sredini; ono razumije i druge, često korištene riječi. Pravi glasove sa višom ili nižom modulacijom i sluša muziku ili pjevanje.

10 - 15 mjeseci

Dijete pronalazi izvor zvuka lociran iza njega i pokazuje sposobnost da reaguje na udaljene glasove. Imitira jednostavnije zvuke i riječi, i proizvodi veliku količinu različitih glasova, uključujući samoglasnike i suglasnike. Reaguje na ljudski glas čavrljanjem, može na traženje pokazati ili gledati traženi objekat; pokazuje znake mogućnosti da primi informaciju, pasivno.

15 - 18 mjeseci

Dijete čuje i reaguje kad je pozvano iz druge sobe; njegov glas zvuči normalno; počinje sa formiranjem prvih riječi; može slijediti jednostavne izgovorene instrukcije bez ikakve optičke indikacije (pokazivanjem ili upiranjem očiju u datom pravcu). Prepoznaje osobe, pokaže dijelove tijela ili igračke na pitanje, gestikulira na ono što je rečeno, ljulja se u ritmu muzike i ponavlja riječi koje mu se kažu.

 

U slučaju sumnje da dijete ne čuje, treba ga ispitati kod specijaliste koristeći objektivne i subjektivne metode otkrivanja.

 

Dijagnoza i tretman

Esencijalni preduslov za svu djecu sa oštećenim sluhom da dobiju optimalan tretman je pouzdano i iscrpno posmatranje odmah po rođenju.

 

* Testiranje reakcije na zvučne signale

Ova metoda (kao što je pljeskanje rukom iza djetetovih leđa) se još uvijek rutinski koristi u ispitivanju. Nije sasvim pouzdana jer će dijete reagovati na ponašanje okoline i ako ne čuje.

 

* Mjerenja otoakustičkom emisijom

Otoakustična emisija se potiće u unutrašnjem uhu, spontano ili kao reakcija na zvučni stimulans. Može se bezbolno mjeriti sa osjetljivim akustičnim mikrofonom u audiotornom kanalu. Ova tehnika zaista obezbjeđuje informaciju o prisustvu oštećenja sluha, ali ne daje precizne podatke o veličini oštećenja.

 

*  BERA ( Brainstem Electric Response Audiometry )

 

Kod ove metode (takođe bezbolne) mjeri se raekcija moždane kore na zvučne podražaje. Ona koristi različite tehnike akustičke stimulacije da razluči između oštećenja srednjeg ili unutrašnjeg uha. Mjerenje je lahko i kratko traje.

 

Metode  tretmana

 

Prema prirodi oštećenja, postoje različite metode za tretman nagluhosti:

 

* Korištenje slušnih aparata

Kod ove metode je važno da se dijete počinje navikavati i koristiti slušnim aparatom što je moguće ranije, da bi se garantovao optimalan razvoj djeteta. Trebalo bi koristiti aparate na oba uha. Kontrola i podešavanje slušnih aparata su neophodni u regularnim intervalima.

 

* Kohlearni implant

Ovo je preporučljivo u slučaju obostrane gluhoće ili kad terapija sa slušnim aparatima u kombinaciji sa intenzivnom govornom terapijom ne postiže nikakve rezultate. Ova metoda takođe zahtijeva intenzivan tretman logopeda. Važno je napomenuti da je ugradnja kohlearnog implanta skupa metoda za naše uslove (preko 40 000 KM) i da je do sada ugrađen jedan u Sarajevu i par u Tuzli od strane austrijskih stručnjaka i asistenciju naših specijalista.

 

* Rekonstruktivna mikrohirurgija

Izvodi se samo u slučaju malformacija vanjskog i srednjeg uha.

 

* Slušni aparati za djecu

Podešavanje i odabiranje slušnih aparata za djecu je jedno od najtežih oblasti audiologije i traži veliko iskustvo i razumijevanje.Teško je odrediti prag čujnosti kod male djece koja još nisu u stanju da kažu kad čuju test signal. Zato su metode primijenjene na ispitivanju djece mnogo kompleksnije nego standardne korištene kod odraslih.Ipak, u isto vrijeme, zahtjevi za kvalitet slušnih aparata su visoki, jer je to osnova za optimalan razvoj djeteta.

Činjenica da je oštećenje sluha kod djece najčešće veoma teško, traži specijalne zahtjeve i karakteristike slušnih aparata. Interdisciplinarna kooperacija je neophodna da bi se postigla optimalna njega: pedijatar, specijalista za slušne aparate, specijalista-audiolog, roditelji, nastavnici, logopedi i proizvođači aparata moraju intenzivno sarađivati.

Slušni aparati za djecu moraju ispunjavati određene uslove što se tiče tehnologije, pribora i dodataka za njih, kao i dizajna. Da bi garantovali perfektnu upotrebu, instrumenti se moraju oblikom i veličinom  prilagođavati dječijim ušima koje rastu. Iz tog razloga djeci se preporučuju zaušni aparati, kojim se mijenja samo nastavak u uhu (oliva). Aparat mora biti kompaktnog oblika, tako da dobro naliježe na malo uho i ne deformiše ga.

Kod izbora vrste slušnog aparata za djecu, preporučljivo je opredijeliti se za savremene digitalne aparate, koji imaju veću brzinu procesuiranja zvuka, veliku jasnoću u razumijevanju govora, čak i kod pozadinske buke, veliku mogućnost podešavanja prema individualnom dijagramu oštećenja. Uz pomoć takvih pomagala djeca će se normalnije razvijati i naučiti da govore i čuju u svim uslovima životnog okruženja. Da bi se slušni aparati učiinili privlačnim djeci, proizvode se u različitim živim bojama (crveni, žuti, zeleni, plavi ) ili čak sa naslikanim likovima iz crtanog filma.

Kao vodeći, svjetski  lider u tehnologiji i izradi slušnih aparata, Siemens nudi svoje bogato iskustvo i znanje roditeljima, djeci i svima zainteresovanim za početnu orijentaciju u otkrivanju oštećenja sluha i ohrabruje ih da insistiraju na ranoj dijagnostici i poduzimanju mjera zaštite i njege. 

Roditelji mogu ubjedljivo pomoći u terapiji svog djeteta.

U školama za djecu sa normalnim sluhom, nastavnici obično nemaju dovoljno vremena da se posvete djeci sa oštećenjem. Postoje i kod nas škole sa stručnjacima posebno obučenim za rad sa nagluhom i gluhom djecom, koji rade sa djecom od najmanjeg uzrasta, pa do završetka osnovnog ili srednjeg obrazovanja.

Oštećenje sluha kod djece se javlja sve češće u svijetu. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, mnogo se može učiniti da ova djeca dobro startaju u život, ukoliko se poremećaj otkrije blagovremeno. 

Roditelji, budite hrabri, prihvatite izazov odgoja i pomozite djetetu sa oštećenim sluhom, i na kraju prevaziđite predrasude o gluhoći i nagluhosti.

 

Siemens Audiology Group

Hearing Impairment in Children 

Siemens slušni centar Sarajevo, Tuzla,  Mostar

Direktor Arnautović Nermina

              

            

 

 

 

   

Povratak na sadržaj