MOSTOVI broj 4, septembar/rujan 2001. godine

REZIME                         

Ovaj broj posvećen je gluhom djetetu. Ističemo važnost što ranije identifikacije oštećenja sluha, po mogućnosti u novorođenačkom dobu, i preduzimanje rane intervencije, kako bi se što je moguće više umanjile negativne posljedice koje oštećen sluh ima na govor i cjelokupan razvoj ličnosti djeteta. Pozvaćemo roditelje gluhe djece da se udruže u jedinstveni Centar pri Savezu čiji bi ciljevi bili: poticanje izmjena zakona, međusobna saradnja, razmjena iskustava, informisanje, organiziranje stručnih skupova i seminara, poticanje edukacije osoba koje rade sa gluhom djecom, itd.

Udruženja građana oštećenog sluha iz Bugojna, Mostara, Kantona Sarajevo kao i Savez gluvih i nagluvih Brčko pisali su o svojim aktivnostima u proteklom periodu i o teškoćama sa kojima se susreću.

Savez gluhih BiH od maja ima novi naziv: Savez udruženja građana oštećenog sluha i govora BiH. Izborna Skupština je imenovala nove organe za naredni mandatni period.

U 2001. godini mi slavimo 50 godina postojanja WFD (Svjetske federacije gluhih) koja je osnovana godine 1951. u Rimu, sa ciljem da predstavlja međunarodnu platformu za izražavanje potreba i zahtjeva Gluhih ljudi. Mada mi još uvijek nismo postigli jednaka prava sa čujućim, ipak možemo reći da smo prešli dug put u postizanju tog cilja.

Savez gluvih i nagluvih Jugoslavije se nalazi u tranziciji. U takvoj situaciji, koja je teška sama po sebi, je prisutna i borba za opstanak samog Saveza kao i za popravljanje štete koju je nanijelo ranije rukovodstvo Saveza.

Koordinacioni odbor invalidskih organizacija F BiH, u novom sastavu, preduzeo je prve korake. Priprema se za oktobar Okrugli sto i smotra stvaralaštva osoba sa invaliditetom. Također su obavljeni kontakti sa Parlamentarnom skupštinom za ljudska prava i socijalnu zaštitu u Vijeću Evrope, koja je pokazala interes za situaciju NVO u BiH.

Lotosice iz Tuzle su sada u novom ruhu. Manifestacijom otvaranja prilagođenih višenamjenskih radnih prostorija pomenute organizacije, održane početkom mjeseca avgusta ove godine u Tuzli, donosimo optimističke informacije kada je u pitanju zapošljavanje osoba sa invaliditetom, pogotovo žena, čime i pravilo 7. iz dokumenta Ujedinjenih nacija «Standardna pravila za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom» koje govori o zapošljavanju, sada i ovdje, neće biti samo mrtvo slovo na papiru. Časopis koji izdaje IC «Lotos» pod nazivom Inicijatova svakako čitati.

Projekat Saveza udruženja građana oštećenog sluha BiH «Rano otkrivanje slušnog oštećenja» je realizovan zahvaljujući organizaciji American Refugee Committee Sarajevo. Devet bolnica u F BiH (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar, Bihać, Travnik, Goražde i Livno) dobilo je instrumente za skrining sluha kod novorođenčadi. Ministarstvo zdravlja F BiH je podržalo inicijativu o uvođenju obaveze bolnica da se svaka beba, po porodu, podvrgne ovom testu.

Centar za rano otkrivanje oštećenja sluha u Tuzli – CEDIH formiran je polovinom 1999. godine. Osnovni cilj Centra je testirati svu novorođenčad na oštećenje sluha kako bi se na vrijeme otkrilo oštećenje sluha i dijete pravovremeno uputilo na rehabilitacijski tretman. Kratica Centra glasi: «Omogućimo našoj djeci uključivanje u normalne životne tokove!».

Neonatalni skrining sluha ima za cilj da identifikuje oštećenje sluha kod novorođenčeta. Neidentifikovani i netretirani rani gubitak sluha kod novorođenčadi uzrokuje govorno-jezički deficit i spoznajne, intelektualne, emocionalne i psihosocijalne hendikepe. To je specifična, brza metoda i laka za primjenu. 

U Zagrebu je od 3. do 5. svibnja 2001. održan Međunarodni simpozij "Znakovni jezik i kultura Gluhih". Organizirali su ga Udruga gluhoslijepih "Dodir", Odsjek za oštećenja sluha Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu te Filozofski fakultet Družbe Isusove. Osnovna je svrha Simpozija bila promovirati ideju o zajednici gluhih kao jezičnoj i kulturnoj manjini, sa zahtjevom da se znakovni jezik gluhih službeno prizna te da dobije prava manjinskog jezika, uključujući uporabu u obrazovanju. Takav status ovaj jezik već ima u nekoliko europskih zemalja, a prihvaćaju ga u okviru ostvarivanja ljudskih prava organi i ustanove Ujedinjenih narod, te Europski parlament. U zemljama gdje je znakovni jezik službeno prihvaćen, roditelji ga mogu birati kao prvi jezik u obrazovanju svog malog gluhog djeteta, i time će se, tvrde zagovornici ovog smjera u surdopedagogiji, ubrzati i olakšati kasnije učenje nacionalnog jezika. Cilj je dvojezičnost gluhih i njihova bolja pismenost. Razvijanje službi tumača za gluhe dio su ovog koncepta.

U Zagrebu je prosinca 1999. godine utemeljena Udruga roditelja djece sa kohlearnim implantom. Utemeljena je radi zaštite i promicanja zajedničkih humanitarnih, prosvjetnih, socijalnih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih interesa i ciljeva i uvjerenja. Udruga je izdala dvije zanimljive brošure: «Sustav kohlearnog implantata» i «Gluhoća i kohlearni implantat».

Poznato nam je svima da se ne rađamo s govorom, već da je to naučena vještina koja je ovisna od psiho-fizičkih sposobnosti individue, kao i od socijalne sredine kojoj ta individua pripada. Govor se uči slušanjem i govornim oponašanjem onog što smo čuli. Možemo onda postaviti pitanja: Šta je s govorom djece koja su više ili manje uskraćena za sposobnost slušanja, zbog oštećenja čula sluha? Da li je uopće moguće stvoriti prirodan put učenja govora u slučajevima težih i teških oštećenja sluha?

Govor je velika potreba svakog čovjeka, ali često otežana ili onemogućena osobama oštećenog sluha i govora. Djeca oštećenog sluha rođena su s mogućnostima da dobro razviju govor, ali zbog svoje nemogućnosti slušanja zaustavljena su i spriječena da samostalno razviju govor i komunikaciju kao ostale jedinke njihove sredine. Stimulacija pokretom je baza za razvoj govora slušnooštećenog djeteta.

Senija-Ada, iznenađenje od djeteta. Autentična priča o gluhoj djevojčici.

Gluha učenica Sarajevskog Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju, Brakić Edina, je osvojila drugo mjesto na konkursu za esej pod naslovom «Da sam ja generalni sekretar UN, šta bih uradila za Bosnu i Hercegovinu».

Kako se može nabaviti slušni aparat preko Zavoda za zdravstveno osiguranje u TK, USK i KS?

U Finskoj gluhi telefoniraju putem Videofona, na znakovnom jeziku. Uz pomoć tumača znakovnog jezika na daljinu gluhi mogu obaviti mnogo poslova iz svog doma. 

Od jeseni će tumač znakovnog jezika biti svakodnevno prisutan u informativnoj emisiji u 17 sati.

Devetnaeste olimpijske igre gluhih održane su u vječnom gradu Rimu u julu ove godine.

Stvaralaštvo gluhog akademskog slikara iz Sarajeva, Omera Mujagića.

Napomena: Članci iz magazina MOSTOVI u Web izdanje se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem cijelog broja MOSTOVA. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje magazina. Hvala.