MOSTOVI BROJ 4

 MOSTOVI BROJ 5

 MOSTOVI BROJ 6

 MOSTOVI BROJ 7

 MOSTOVI BROJ 8/9

MOSTOVI BROJ 10

Sadržaj

Saradnici u ovom broju

OSVRT NA REFORMU  OSNOVNOG I SREDNJEG OBRAZOVANJA DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA

Da bi se obezbijedilo kvalitetno obrazovanje, u skladu sa društvenim promjenama , koje su nastupile zaključivanjem Dejtonskog sporazuma , prestankom rata su poduzete sljedeće mjere:

-   Rekonstrukcija obrazovnih ustanova i nabavka neophodne opreme;

-   Preispitivanje stručnosti nastavnog kadra i zamjena nestručnih osoba;

-   Izrada novih nastavnih programa koji omogućavaju uključivanje BiH u obrazovne sisteme razvijenih evropskih država i izradi pratećih udžbenika.

Jedan od najvećih problema u obrazovanju, koji posebno pogađa mlade sa posebnim potrebama, jeste nedostatak  zakonskih propisa u BiH. Donošenjem zakona i programa  u FBiH spada pod nadležnost kantona. Ovo stvara nesuglasice zato što nema usklađivanja između kantonalnih zakona, a još je teže govoriti  o usklađivanju među entitetima ili sa međunarodnim standardima.

Da bi se izvršila modernizacija osnovnog i  srednjeg obrazovanja u BiH, a pod pokroviteljstvom Evropske komisije-Teknička pomoć reformi obarazovanja,-  EC-TAER) sačinjena je, novembra 2000 godine Zajednička strategija za modernizaciju (ZSM).

Cilj Zajedničke strategije  je da se omogući obrazovanje za sve u BiH putem modernizovanog obrazovnog sistema na nivou evropskih standarda, spremnog za prilagođavanje u skladu s promjenljivim društvenim potrebama.

Svim aktivnostima u okviru Zajedničke strategije modernizacije obrazovanja pridodati su i pristupi inkluzivnom obrazovanju  učenika sa posebnim potrebama u vidu:

1. integracija i inkluzija trebaju biti definisani unutar obrazovnog zakonodavstva.

2. Propisani standardi i normativi trebaju obezbijediti optimalne uslove. Ovi uslovi bi trebali uključiti smanjen broj učenika u odjeljenju 8 maksimalno 20 učenika), prostorne uslove, opremu i stručne saradnike.

3. Komisija za standarde i ocjenjivanje se obavezuje na poštovanje principa inkluzivnog obrazovanja prilikom izrade svojih dokumenata.

4. Da se osnovne grupe i podgrupe djece s posebnim potrebama  usklade sa međunarodnim dokumentima u ovom području.

5. Potrebno je izraditi program za obuku i profesionalno usavršavanje nastavnika za inkluzivno obrazovanje učenika.

6. Stručnjaci bi trebali razviti stručne programe obuke i uključiti ih u dodiplomske, postdiplomske i specijalizirane studije.

7. Ministarstva bi trebala odrediti mehanizme za garantovanje kvaliteta ovih pograma ( kao što su licence, akreditivi, certifikati u skladu sa evropskim normama i standardima.

8. Da bi se ovi programi realizovali, potrebno je izvršiti planiranje na nivou države, entiteta, regije / kantona  i lokalne zajednice, koristeći profesionalne timove.

9. Program obuke nastavnika u inkluzivnom obrazovanju treba realizovati modelom centara za inkluziju.

Zajednička strategija za modernizaciju obrazovanja dala je i smjernice za Obrazovanje za učenike sa posebnim potrebama: Elementi nastavnog plana i programa i smjernice za inkluzivno obrazovanje

1. Potrebno je regulisati program obrazovanja nastavnika, direktora, saradnika, učenika i roditelja u području inkluzije djece sa posebnim potrebama kroz zakonske propise. Neophodno je pružiti odgovarajuću materijalnu podršku.

2. Formirati stručni tim u svakoj školi (pedagog, psiholog, defektolog, logoped) za identifikaciju i usmjeravanje djeteta u prilagođeni program.

3. neophodno je realizovati obuku osoblja uključenog u inkluzivno obrazovanje kroz reformu fakulteta koji obrazuju buduće nastavnike.

4. neophodno je izraditi smjernice za stvaranje individulno prilagođenih programa za učenike sa posebnim potrebama. Ove smjernice bi se trebale realizovati uz materijalnu podršku i podršku u ljudstvu.

5. Neophodno je izraditi smjernice za stvaranje individualno prilagođenih programa za nadarene učenike. I ove smjernice bi se trebale realizovati uz potrebnu materijalnu podršku i podršku u ljudstvu.

6. Učenicima sa posebnim potrebama nužno je izaći u susret, do najveće moguće mjere, unutar općeg okvira nastavnog plana i programa . Ministarstva obrazovanja bi trebalo podržati stvaranje takvog jednog okvira za nastavni plan i program

Entitetski i kantonalni ministri obrazovanja su u novembru 2002. godine prezentirali plan reforme obrazovanja Vijeću za implementaciju mira u Briselu. Obrazovna reforma, izrađena uz saradnju i koordinaciju predstavnika svih obrazovnih vlasti u BiH, pojedinaca, institucija i udruženja, te članova međunarodne zajednice imaju za cilj da obezbijede  jednak pristup i kvalitetno obrazovanje za sve.

 Ćimeta  Hatibović

Defektološki fakultet, Tuzla

Povratak na sadržaj